Reportagen : Florentina Bianco da Cruz
DILI (Lifaupress) : Ministeriu Obras Publika, servisu hamutuk UNICEF Timor-leste, realiza workshop Nasional kona-ba Dezenvolvimentu Justifikasaun Klimátika ba Setór Bee, Saneamentu no Ijiene iha Timor-Leste
Workshop loron haat ne’e halao iha Hotel Timor, Dili, Tersa (17/07/ 2025) liuhusi apoiu UNDPY.
Xefe Gabinete Ministerio Obras públika Cristovao Guterres hatete, iha workshop ne’e hare liu ba mudansa klimatika, ne’e afeta maka’as ba komunidade agrikultor.
“ Iha workshop ne’e, parseiru internasionál tur hamutuk diskusaun ho ONG lokál no internasionál sira no fahe hanoin, kona-ba maneira hasoru mudansa klimatika,” nia dehan.
Espera liuhusi diskusaun ne’e, hamosu mekanizmu di’ak ba Timor-leste reduz impaktu mudansa klimatika, hanesan bee-moos afatin sufisiente agrikultor sira.
Iha sorin seluk, Embaixador Boa Vontade, Ego Lemos hatutan, husi sosiedade sivil involve ona atividade konservasaun bee, no ambiente, hamutuk mos ho Ministeriu Obras Públiku no parseiru UNICEF hala’o whorkshop kona-ba planu nasionál ba bee no saneamentu.
Nia mos rekunhese, Timor-leste hetan mos impaktu maka’as husi mudansa klimatika iha mundu global. Timor-Leste nudar rai tropiku, sempre mosu inundasaun, rai halai no rai maran.
“ Liuhusi workshop ne’ebe hahu 17 to’o 20 Junho 2025, produz dukumentu planu nasionál kona-ba asaun real ba mundasa klimatika. Ami husi sosiedade sivil apoiu programa atu kria estudu hamutuk, buka solusaun iha nivel suku to’o nasionál, ” nia dehan tan.
Entretantu reprezentante UNICEF iha Timor-Leste, Patrizia Di Giovanni kontente hamutuk ho Governu Timor-Leste organiza workshop dezenvolvimentu klimatika ba setor WASH, ligasaun mundasa klimatika, impaktu ba servisu no solusaun sira ne’ebé propoin.

“ Klimatika nuudar programa kredivel atu asegura programa ida idak iha dadus ho alina prioridade sira, responde ba nesesidade sira husi ema vulneravel sira, liu-liu labarik no joven sira,” nia dehan.
Hodi UNICEF nia naran, apresia tebes Estadu Timor-Leste, parseiru dezemvolve sira, inklui Estadu Austrália liuhusi Departamentu Negosius Estranjeirus no Komersiu (DFAT).
Nia esplika, Iha mundu tomak, mudansa klimátika estraga sistema bee, kontamina bee-matan, estraga infra-estrutura saneamentu, rai-rahun halo bee-matan no mota sira sai maran. Inundasaun mak latrina barakliu no moras habelar. Nivel tasi ne’ebé sa’e maka saliniza bee-moos. (*)


