Reportajen: Selestinho Mani Falo
DILI (Lifaupress) Lalenok Ba Ema Hotu (LABEH) hamutuk ho Institutu Nasional Kombate HIV-SIDA Segunda, (10/06/2024), realiza seminariu ba joventude sira iha salaun INCSIDA, Pante Kelapa, Dili.

PARTISIPANTE SEMINARIU: Juventude sira seria rona esplikasaun kona- ba virus HIV/SIDA no nia maneira prevensaun, durante seminariu iha Dili, Segunda (10/6/2024. Foto Selestiano Falo
Iha seminariu ne’e, aprezenta pontu 7 atu previne virus HIV no SIDA, konsidera nudar praktika seguru, kompostu husi:
1. Uza Kondóm: Uza kondóm kada vez bainhira halo sexsu atu prevene transmisaun virus HIV.
2. Tratamentu Pré-Exposizaun (PrEP): PrEP involve uzu regular husi medikamentu sira hodi previne infeksaun husi HIV ba ema ne’ebé iha risku boot.
3. Tratamentu Pós-Exposizaun (PEP): Se ema hetan ekspozisaun ba HIV, importante atu prokura tratamentu médiku iha tinan 72 hafoin ekspozisaun ida atu previne infeksaun.
4. Uza Agulha no Material Médiku Sira Seluk: Asiste ba uzu seluk nia agulha no material médiku atu prevene transmisaun virus.
5. Teste HIV: Halo teste HIV regular atu hatene estatutu HIV nia no tau atensaun ba saúde besik.
6. Edukasaun no Sensibilizasaun: Eduka komunidade sira kona-ba risku HIV no promove praktika seguru iha seksu no iha ambiente saúde.
7. Evita Uzu Droga: Uzu droga husi injeksaun bele aumenta risku ba transmisaun virus HIV.
Adopta prátika sira ne’ebé seguru no promove edukasaun kona-ba HIV/AIDS iha komunidade sira, bele ajuda prevene espalla no impaktu ne’ebe mosu husi virus HIV no SIDA.

Diretor Ezekutivu NGO LABEH, Christopher Handry Samsom
Diretor Ezekutivu Radiu LABE, Christopher Handry Samsom, hatete, LABEH hamutuk ho parte governu liu husi institutu Nasional HIV-SIDA halo seminariu kona-ba moras hada’et HIV/IADS ba joventude sira atu prevene no kuidadu sira nia-an ho didiak, nia hatete ba jornalista sira iha salaun INCSIDA, Pante Kelapa, Dili.
“Ha’u fiar INCSIDA iha mekanizmu ne’ebe di’ak, sempre uza atu halo sosializasaun. Ha’u fiar mos husi parte saude no PNTL, sei hato’o informasaun klaru ba joventude sira hotu. No hau fiar katak informasaun nee bele fo hanoin partisipante sira hotu, sai hanesan bukae ida ba sira nia-an atu hases-an husi moras ne’ebe fó impaktu boot moris nian”, nia dehan.
Tuir planu, partisipante ba seminariu ne’e kauze joventude na’in 100 resin, maibe iha rejistru partisipasaun loron ne’e, kuaze 300 tal.
Presidente INCSIDA, Daniel Marçal haktuir, sensiabilizasaun ne’e atu proteze ema Timor husi moras HIV-SIDA no atu asegura joventude sira nuudar jerasaun foun kontinuador ba dezenvolvimentu nasaun Timor-leste.
“Realidade joventude namora kaben sedu, . joven sira laiha koñesimentu atu kontrola sira nia-an. Virus HIV hada’et mos ba moras sira seluk. “ Joven sira tama iha risku ida ne’e ho produtivu ba minoridade idade 15 to’o 35 “, nia afirma. (*)


