Horta Fó Benvindu Bá Distintu Reprezentante RI 

Date:

Share post:

Reportajen: Selestinho Mani Falo 

OE-CUSSE – (Lifaupress) Presidente Repúblika (PR) José Ramos Horta hato’o benvindu ba distintu representante Repúblika Indonesia (RI) liu husi nia diskursu selebrasaun aniversariu loron proklamasau independensia , Kinta-Feira (28/11/2024) iha kampu 1 de Maio, RAEOA, atu refleta lasu amizade nian.

“Ita boot sira nia prezensa refleta lasu amizade nian, respeitu no kooperasaun nian neebe marka ona, ho modu ezemplar relasaun entre ita nia pais”, Presidente Repúblika, José Ramos Horta nia diskursu ba selebrasaun aniversariu loron proklamasau independensia ba dala-49 iha RAEOA.

Timor-leste fo Ksolok boot no fó benvindu ba Ministru Defeza RI Tenente-Jeneral (Reformadu) Sjafrie Sjamsoeddin neebe representa Presidente Repúblika Indonezia Prabowo Subianto, Forsa Armada Indonezia, Jeneral Wironto, Tenente-Jeneral Kiki Syahnakri no membru delegasaun tomak neebe mak akompaña iha festividade hirak ne’e.

“Ita boot sira nia prezensa iha eventu ida nee nuudar sasin loloos ida kona-ba ita nia relasaun bilateral nia maturidade neebe harii baze rekonsiliasaun, dialogu no vizaun komun kona-ba futuru ida neebe armoniozu no promisor”, nia salenta.

Konflitu neebe harahun Timor-Leste, ho surtu funu sivil iha Agustu 1975 neebe kauza husi radikalizasaun ideolijika, hamosu vizaun kle’an neebe marka ita nia istoria.

“Dezentendimentu irrasional sira neebe resulta iha funu trajiku ida entre maun alin sira ho lakon umanu sira neebe labele sura no kanek sira neebe kle’an”.

Indonezia laos ema foun ba realidade sira nee, tanba hasoru revolta no epizodiu sira violensia nian iha tempu oioin nia istoria. Ohin loron, Timor-Leste no Indonezia nuudar nasaun livre no demokrátiku, neebe nia trajetoria exemplar sira hatudu katak bele ultrapasa konflitu pasadu sira no harii futuru dame no kooperasaun nian.

Tinan ida nee, ita selebra hamutuk tinan 25 aniversariu husi akontesimentu istoriku ida nee, konkista ida neebe mak sai viavel tanba apoiu husi lideransa TNI nian neebe la hatudu duvida atu fó apoiu ba prosesu importante ida nee.

“Lideransa vizionariu ida nee halo posivel atu hakuak ita nia maun alin sira iha Indonezia, inklui sira neebe, luta ba autonomia, hili atu mantein sira nia ligasaun sivika ho indonezia”.

Sei ita julga pasadu, ita hahu ho epizodiu violensia nakukun sira neebe rejista hosi Agustu 1975 ba oin, inklui masakre Aileu no Same no limpeza ideilojika sira.

“Laiha justisa iha vigansa, vizaun magnanimu ida neebe permite ona ita atu hukuak inimigu antigu sira no harii hamutuk futuru ida dame no estabilidade nian iha rejiaun, hakuak fraternidade ida nee kintinua fó fuan atu promove paz no seguransa”.

Fronteira sira neebe uluk haketak , agora simboliza lasu sira unidade, kontatu no rekonsiliasaun nian, pilar fundamental sira ba dezenvolvimentu no progresu neebe fahe, bainhira ita hakat ba integrasaun tomak iha komunidade ASEAN. (*)

spot_img

Related articles

Ambasadór Korea Du Sul Fo Omenajen Iha Jardim Memorial

Reportajen: Osterlia Muni PANTE MAKASAR  (lifaupress): Membru Militer na’in 5 husi Korea du Sul, ne’ebe lakon sira-nia vida...

PM Lidera Konsellu Nasionál Organizador Prezidensia ASEAN

Reportagen: Osterlia Muni  DILI (lifaupress) : Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão nomeadu nu’udár Prezidente bá Konsellu Nasionál Organizadór...

Pesoál 24 Ba Kargu Xefia Iha IOB Simu Posse

Reportajen: Osterlia Muni DILI (lifaupress) : Pesoál sira ba Kargu Xefia hamutuk 24 iha Institute of Bussines (IOB) Dili,...

Buka Halo Di’ak Ba Ema Seluk Hahi Halo Di’ak Maromak Sei Haraik Prémiu

Reportajen : Imaculada Tefa OE-CUSSE ( lifaupress) : Sarani rihun, partisipa Misa Sinza,  Kuarta-feira (18/2/2026) iha Igreja Numbei, Parokia...