Governu Reinu Unidu no Timor-Leste Lansa Projetu STEP

Date:

Share post:

Reportagen: Osterlia Muni

DILI – (Lifaupress) : Governu Reinu Unidu no Timor-Leste liuhusi Ministeriu Edukasaun lansa projetu ka STEP ka Formasaun Abilidade ba Partisipasaun Ekonomika. 

Lansamentu ofisial ba projetu ne’e, hala’o iha Sala koferensia Ministeriu Edukasaun Vila Verde, Dili,    Sesta – feira  (11/04/2025).

Diretora Geral Planeamentu Poilitika Inkluzaun Informatika Ministeriu Edukasaun, Odilia das Dores Ung Martins  hateten, Governu halo esforsu atu realiza kolaborasaun ne’e ho Governu Reinu Unidu, hodi  hasa’e asesu edukasional no hasoru barreira jeneru hodi dezenvolve abiliadade.  

” Inisiativa ida-nee halo parte iha ASEAN-UK nia programa apoiu ba Progresu Edukasaun Labarik-feto (ASEAN-UK SAGE), ne’ebe  hakarak hadia asesu ba edukasaun no rezolve disparidade sira jeneru iha abilidade empregabilidade iha Sudeste Aziatiku tomak,” Diretora Geral Planeamentu Poilitika Inkluzaun Informatika Ministerio Edukasaun, Odilia das Dores Ung Martins esplika ba jornalista sira. 

Projetu STEP, nu’udar inisiativa pilotu pioneiru, ne’ebé sei involve ekipa foin-sae sira iha Rejiaun Espesial Oecusse no Lautem ho abilidade vital sira, hodi hasa’e sira-nia independensia finanseira no kontribui maximu ba sira-nia komunidade. 

Liuhusi projetu ne’e, sei fasilita formasaun empreendedonizmu, literasia dijital no abilidade interpersonal. Kursu sira-ne’e dezeña atu aliña ho oportunidade ekonomika lokál sira no sei implementa hamutuk ho UN Women, organizasaun ida ho koñesimentu lokal ne’ebe kle’an no iha istória forte iha programasaun ne’ebé responde ba jéneru. 

Akadémikamente, maski labarik-feto sira-nia dazempeñu di’ak liu fali labarik-mane sira, labarik-feto sira iha Timor-Leste hasoru barreira boot atu tama iha forsa traballu, 

Tuir dadus Banku Mundial nian tinan 2023, feto sira-nia partisipasaun iha forsa traballu iha Timor-Leste foin iha 24.2%, kompara ho 36.9% ba mane sira.

Norma kulturál sira, asesu limitadu ba formasaun, no oportunidade sira ne’ebé la hanesan, dala barak halo feto foin-sa’e barak ne’ebé hetan degradasaun iha servisu informal, ho salariu ki’ik ka ekonómikamente dependente nafatin. 

STEP determinadu atu hakotu siklu ida-ne’e,  hodi oferese formasaun no mentorizasaun ne’ebé prátiku, iha relevánsia lokál

Programa ne’e sei fornese formasaun durante oras 100 iha empreendedorizmu, literasia dijital, no abilidade interpersonal ba joven na’in 100 (feto 80 no mane 20), apoia ho ferramenta atu hahu sira-nia negósiu rasik ka asegura empregu lokál. 

Projetu ne’e mös sei fo formasaun no mentoria ba profesor na’in 20, husi Eskola Profisional no Sentru Aprendizajen Komunitariu sira, hodi garante sustentabilidade ba tempu naruk liu, depoiz de projetu ne’e ramata.

Tantu formasaun abilidade sira no dezenvolvimentu profesor sira-nian sei hala’o iha Eskola Profisional sira, parte ida husi sistema edukasaun formál, no iha Sentru Aprendizajen Komunitáriu sira ne’ebé ho alvu ba abandonu eskolár sira, oferese dalan ida ba sira atu fila-fali ba edukasaun liuhusi programa ekivalénsia ida.

Alemde ne’e,  STEP sel halo parseria ho modelu lokál sira no negósiu sira, oferese oportunidade ba estudante sira hodi bá vizita sira iha servisu-fatin sira, halo diskursu sira bainaka nian, no mentorizasaun.

Aleinde ne’e, projetu  sei envolve komunidade lokál sira, hodi hasa’e konxiénsia kona- ba valór partisipasaun ekonómika labarik-feto sira-nian, ho objetivu atu dezafia no halakon barreira sira bazeia ba jéneru ba formasaun no empregu. 

“Profesor no estudante sira husi Ministériu Edukasaun ninia eskola sıra Ensinu Tekniku Vokasionál no CLC sira, sei envolve iha projetu STEP, abordajen foun no inovativu ida neʼebé dezenvolve atu hasa’e sira-nia kapasidade empregu, hadi’a asesu ba edukasaun, no hametin rezultadu aprendizajen fundamentál ba labarik-feto no grupu marjinalizadu sira, hodi ajuda sira atu alkansa sira-nia potensial tomak. 

STEP  sei ajuda atu kombate disparidade sira jéneru nían importante tebes atu komprende labarik-feto sira-nía esperiensia edukasaun iha sira-nia moris tomak, Ida-ne’e sei ajuda rezolve pobreza aprendizajen iha munisípiu rua ne’e no garante katak labarik-feto hotu-hotu prenxe sira-nia potensiál.

Lansamentu Ida ne’e, reprezentante sira husi Ministériu, Programa SAGE ASEAN-RU, no UN Women vizita Oecusse no Lautem, iha neʼebé sira envolve ho estudante vokasionál sira, profesor sira, lider komunitáriu sira, no negósiu lokál sira.

Vizita sira-ne’e iha kampu, fornese hanoin sira ne’ebé iha valór kona-ba dezafiu no oportunidade sira iha terrenu, hodi asegura katak programa ne’e adapta ba nesesidade no aspirasaun lokál sira. 

Bazeia ba rezultadu vizita terrenu  UN Women Timor-Leste, dehan, durante konversa ho juventude no membru komunidade sira iha Oecusse no Lautem, hatudu hamlaha boot ba mudansa no ba oportunidade sira ne’ebé respeita realidade lokál sira.

Iha parte seluk,  Diretora Geral Planeamentu Poilitika Inkluzaun Informatika Ministerio Edukasaun, Odilia das Dores Ung Martins hateten, pilotu ida-ne’e hatudu Governu Timor-leste nia kompromisu atu fo responsabilidade, inkluzivu edukasaun no igualdade jeneru, ne’ebe lidera husi lideransa dedikadu husi Ministeriu Edukasaun Timor-Leste. 

“Ami optimistiku kona-ba rezultadu pozitivu husi parseria ida-ne’e.  Inisiativa STEP hatudu kbiit kolaborasaun entre Govemu sira, komunidade sira, no parseiru internasional sira hodi rezolve dezigualdade jeneru no loke potensial jerasaun tuir mai. 

Programa SAGE ASEAN-RU mos sente orgullu, atu apoia projetu ida ne’ebe bazeia ba joven sira-nia aspirasaun no informa tiha husi komunidade sira-nia aan rasik.

“Ami haksolok tebes ata hahu viajen ida ne’e, hamutuk ho UN Women no Ministériu Edukasaun iha Timor- Leste. Inisiativa ne’e amostra ka hatudu kompromisu Governu Reino Unido ninia suporta ba kresimentu ekonomiku no dezenvolvimentu sustentável, liuhosi edukasaun no formasaun abilidade (kompetensia),” Reprezentante Reinu Unidus hateten. 

Projetu ne’e aliña ho politika Reino Unido, ne’ebé promove igualdade entre féto no mane, no promove reziliensis ekonomiku iha Sudeste Aziátiku.

“Ami hakarak hato’o ami nia grande gratidaun ba parseiru-sira ne’ebé ativamente involve iha programa ASEAN-UK SAGE, liu-liu Konselu Britániku (British Council), UN Women Timor-Leste, no Ministériu Edukasaun Timor-Leste. Sira – nia kolaborasaun no suporta importante tebes, hodi halo projetu ne’e sai realidade,  Finansiadu husi UK International Development, Programa SAGE ASEAN-UK nian, ne’ebé buka atu hadi’a aprendizajen fundamentät iha Timor-Leste.” 

Programa SAGE ASEAN-UK nian-Apoia Avansamentu Edukasaun Labarik-feto sira-nian ka Programa SAGE ASEAN-UK mak programa tinan lima nian, ne’ebe finansia husi Ministénu Negósius Estranjeiru ba Dezenvolvimerntu  Commonwealth UK (FCDO) nian ba ASEAN ho Timor-Leste, ne’ebe halao entre 2023 no 2028 ho finansiamentu to’o GBP millaun 30. Estatutu Parseiru Dialogu RU ho ASEAN formaliza ona iha fulan-Agostu, tinan 202, Planu Asaun (POA) ASEAN-UK nian ba tinan lima 2022-2026 nian hatan ona akordu iha fulan- Agostu, tinan 2022. 

SAGE ASEAN UK nian mak programa kooperasaun dahuluk ASEAN-UK nian ne’ebé implementa ona tuir Planu Asaun (PoA) ne’e Programa SAGE ASEAN-UK nian hakarak fornese input tekniku bazeia ba evidensia ne’ebe permite ator xave sira iha rejiaun inklui Sekretariadu ASEAN (ASEC), Ministru sira Organizasaun Edukasaun Sudeste Aziátiku nian (SEAMEO), no Estadu Membru sira ASEAN nian (AMSs) atu dezenvolve politika no programa sira ne’ebé efetivu ne’ebé hadia aprendizajen fundamental ba ema hotu no ne’ebé limita eskluzaun no limitasaun ba atinjimentu labarik-feto sira nian no grupu marjinalizadu sira.

Programa ne’e hala’o liuhusi kanál servisu ka pilár sira tuirmai, Aprendizajen Fundamental Labarik-feto sira neʼebé la eskola no grupu marjinalizadu sira Barreira sira jéneru nian ba abilidade dijital sira no empregu Integrasaun teknolojia edukasaun nian sei abranje ba pilar tolu ne’e hotu. (*)

spot_img

Related articles

Ambasadór Korea Du Sul Fo Omenajen Iha Jardim Memorial

Reportajen: Osterlia Muni PANTE MAKASAR  (lifaupress): Membru Militer na’in 5 husi Korea du Sul, ne’ebe lakon sira-nia vida...

PM Lidera Konsellu Nasionál Organizador Prezidensia ASEAN

Reportagen: Osterlia Muni  DILI (lifaupress) : Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão nomeadu nu’udár Prezidente bá Konsellu Nasionál Organizadór...

Pesoál 24 Ba Kargu Xefia Iha IOB Simu Posse

Reportajen: Osterlia Muni DILI (lifaupress) : Pesoál sira ba Kargu Xefia hamutuk 24 iha Institute of Bussines (IOB) Dili,...

Buka Halo Di’ak Ba Ema Seluk Hahi Halo Di’ak Maromak Sei Haraik Prémiu

Reportajen : Imaculada Tefa OE-CUSSE ( lifaupress) : Sarani rihun, partisipa Misa Sinza,  Kuarta-feira (18/2/2026) iha Igreja Numbei, Parokia...