FOKUPERS Kondena Violénsia Hasoru Feto

Date:

Share post:

Reportagen : Florentina Bianco da Cruz

DILI— (lifaupress ): FOKUPERS kondena maka’as violénsia hasoru feto no ezije autóridade kompotente lori kriminozu sira ba justisa.

Portavoz Ofisial Advokasia Fokupers, Rio Araùjo hato’o ida-ne’e liuhusi konferensia impress, Tersa-feira (15/07/2025) iha salaun FOKUPERS, Dili.

Konferensia imprensa ne’e hala’o hamutuk iha aniversariu ezistensia FOKUPERS ba 28.  FOKUPERS kontinua luta kontra desiguldade, kontra aktus violensia hotu hasoru feto no labarik feto iha Timor-Leste.

Durante tinan 28, Porta Voz Rio Araùjo informa, FOKUPERS  alkansa nia vizaun  no misaun ho susesu, dezafiu no barreira lubuk ida no norma sosias ne’ebé sei kontinua diskrimina, minimiza no mos violensia ne’ebé kontinua aas. “ Tamba Saida mak feto no labarik feto kontinua sai alvu ba violensia?”,  pergunta ne’e la’os deit husi Fokupers maibe sosiedade hotu nian.

Estadu  Timor-Leste, tuir FOKUPERS, tenki haree injustisa no lia loos ne’ebe sei konsidera hanesan dezafiu iha implementasaun ba lei sira, ne’ebe asegura sidadaun hotu, liuliu feto sira hodi moris livre no independente.

Tinan 2025, husi Janeiro to Julho, FOKUPERS atende kazu no rejista hamutuk kazu 126 husi tipu kazu violensia fizika, violensia sexual, abuzu sexual, asediu sexual. insestu no kazu violensia bazeia jeneru hasoru feto no labarik-feto, ne’ebe iha relasaun familia ka domestika no mos iha publiku.

FOKUPERS mos foka kona-ba kazu omisidiu ne’ebe akontese iha Jakarta dua, municipio Ainaro, fatin istoria moruk husi violensia passadu, sai fali fatin ba violensia hasoru feto.

Iha Jakarta 2, joven feto ida ho idade 23, lakon nia vida tanba asaun violensia husi aggressor. No tuir  rezultadu autopsia ne’ebe fó sai husi ekipa Forensik Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), Tersa-feira (8/7/2025) katak: vitima mate ho kondisaun gravida ka isin rua.

Alende ne’e, FOKUPERS mos kestiona kona-ba prostituisaun infantil no trafiku umanu iha Dili no Brunei Darusallam. Tuir informasaun liuhusi media online, hateten, loron 4 Junho 2025, Ajensia balun iha Timor-Leste rekruta jovens feto na’in 14 ho ilegalmente, atu ba servisu iha nasaun Slovakia.

Iha loron 07 Jullu 2025 Fokupers asesu informasaun liuhusi pajina ofisial Facebook Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) katak, deskonfia iha kompañia ida iha Dili, halo rekrutamentu ba jovens feto balun hodi servisu iha Brunei Darusalam. Rekrutamentu ne’e mos konsidera ilegal sem iha linha kordenasaun ho orgaun kompotentes iha Timor-Leste.

Alende ne’e, iha loron 01 Jullu 2025 Fokupers asesu informasaun liuhusi pajina ofisial Facebook Ministeriu Interior, katak, deskonfia Hotel balun iha Dili halo rekrutamentu ba feto na’in 6 ho idade minori ba atividade Prostituisaun Infantil.

FOKUPERS konsidera nuudar violensia hasoru feto no labarik feto, sei kotinua buras bainhira Estadu Timor- Leste la garante ho di’ak implementasaun lei sira no la halo monitorizasaun ka fiskalizasaun ho maxima ba kompanhia no ajensia sira, ne’ebe buka lukru iha Timor-Leste, liuhuai hanehan nafatin povu – liu-liu feto sira ne’ebe laiha kbi’it.

Alende ne’e, FOKUPERS mos foka kona-ba kazu asediu sexual iha Istituisaun Governu, fatin publiku, eskola no Universidade sira, kontinua sai polemika ba feto sira atu moris livre.

Kazu infantisidu ne’ebe kontinua akontese iha Dili no munisipiu lori impaktu negativu ba feto, familia no sosiedade. Iha fulan 3 ikus, akompaña husi media, kazu infantisidiu 3.

“Ita hotu lamenta no triste ba akontesimentu ne’e. Iha tinan 2 nian laran (2024-2025) FOKUPERS fornese akompañamentu ba Inan liu-liu joven feto balun, kondenadu ho tinan 4 iha prizaun, tinan 2 iha prizaun no balu ne’ebe mak sei iha prosesu judisiariu nian. Husi esperiensia ne’e, hatudu oinsa sistema judisial reinforsa esteriotipu sira liga ho responsabilidade ba aktu kriminal ne ehé fo de’ it ba feto,” nia dehan.

FOKUPERS observa, dalaruma laiha investigasaun kle’an, atu buka tuir responsabilidade autor seluk, “mane” ne’ebe fo isin-rua ba feto no abandona, no hamutuk ho intensaun atu obriga feto halo asaun krime ne’e. “ Naturezamente ita hotu hatene, katak isin-rua ida bele akontese, tanba iha ema nain rua, feto ho mane mak involve,” nia dehan tan.

Autor ne’ebe lei konsidera tiha infantisidiu, la’os ema nain rua. Kodegu penal konsidera de’ it inan nuudar autor ba infantisidu. “Maske  desizaun ne’e la’os mai husi feto/inan rasik, tanba sirkumtansia ho kondisaun sira oioin, hatodan desizaun Inan ida nian,” nia dehan tan. (*)

spot_img

Related articles

Ambasadór Korea Du Sul Fo Omenajen Iha Jardim Memorial

Reportajen: Osterlia Muni PANTE MAKASAR  (lifaupress): Membru Militer na’in 5 husi Korea du Sul, ne’ebe lakon sira-nia vida...

PM Lidera Konsellu Nasionál Organizador Prezidensia ASEAN

Reportagen: Osterlia Muni  DILI (lifaupress) : Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão nomeadu nu’udár Prezidente bá Konsellu Nasionál Organizadór...

Pesoál 24 Ba Kargu Xefia Iha IOB Simu Posse

Reportajen: Osterlia Muni DILI (lifaupress) : Pesoál sira ba Kargu Xefia hamutuk 24 iha Institute of Bussines (IOB) Dili,...

Buka Halo Di’ak Ba Ema Seluk Hahi Halo Di’ak Maromak Sei Haraik Prémiu

Reportajen : Imaculada Tefa OE-CUSSE ( lifaupress) : Sarani rihun, partisipa Misa Sinza,  Kuarta-feira (18/2/2026) iha Igreja Numbei, Parokia...