MAUBARA ( Lifaupress) — Maske ho kondisaun minimu no jeografikamente dok husi sidade Likisa, Ensinu Sekundaria Geral (ESG) Filial Maubara, atualmente kontinua mantein prosesu aprendizajen. Maske nune’e, Governu presiza aumenta sala aprendizajen.
Atu hatene kle’an tan kona-ba istoria harii, progresu no dezafiun ne’ebe eskola ne’e infrenta, tuir mai entrevista espsial husil ekipa jornalista www.lifaupress.com, Candida Nunes Soares de Vasconsellos, Carlota Rodrigues no Toribia da Silvaho Director Eskola, Joao Bosco do Santos, fulan Fevereiru nia rohan liuba iha nia servisu fatin.

Director Eskola Ensinu Sekundaria Filian Maubara, Likisa, Joao Bosco do Santos . Foto LP/ekipa
Online Lifau Press (OLPress): Bele esplika oinsa istoriu harii Ensinu Sekundaria ne’e?
Joao Bosco do Santos (JBS): Eskola ne’e harii iha loron 13 Fevereiru 2013, husi Inan-aman no veteran sira, koopera ho Ministeriu Edukasaun liuhusi Departementu Edukasaun Munisipiu Likisa.
Razaun harii eskola ne’e, atu fasilita asesu edukasuan nivel Ensinu Sekundaria ba Maubara-an sira, Tne’ebe remata Ensinu Pre-Sekundaria. Tanba antes ne’e, labarik sira tenki la’o dok husi Maubaua ba kapital Likisa, hodi asesu Ensinu Sekundaria.
Iha sidade Likisa mos susar atu hetan hela fatin, entaun Inan – aman ho veteranos sira tu’ur hamutuk ho Autoridade lokal sira, ko’alia ho edukasaun hodi harii hela eskola ida – ne’e.
(OLPress): Eskola Ensinu Seundaria Filial Maubara hahu ho estudante no professor hira?
(JBS) : Ensinu Sekundaria ne’e, hahu ho estudante 78 pessoas, ho salaun aprendizajen 3, CT 1 no CHS 2. Momentu ne’eba iha professor 14 (feto 2, mane 12).
Atualmente, iha ona estudante husi 10 Ano to’o 12 Ano, hamutuk 556 ho sala de aula 15, professor/a na’in 25 (professor permanenti na’in 18 no parsial na’in 7).
Desde tinan 2013 to’o 2024, estudante 700 resin mak remata eskola iha Ensinu Sekundaria Filial Maubauba. Entre sira-ne’e, balun kontinua ba universidade, no atualmente balun hanorin ona iha eskola nee.
(OLPress): Oinsa partisipasaun Inan – aman hodi dezenvolve eskola ne’e?
(JBS) : Inan-aman sira ne’ebe partisipamaximu ba prosesu harii no dezenvolve eskola ne’e. Sira apresia teb-tebes, hakarak eskola ida – ne’e hamrik duni iha fatin ida – ne’e. Tamba eskola ida – ne’e mai besik ona Inan – aman sira – nia le’et,sosiedade nia le’et.
Inan-aman sira iha organizasaun ba Inan-aman, naran Konsellu Inan-aman. Sira hamutuk ho eskola, diskuti asuntu sira pertenente ne’ebe relasiona ho potensia no problema sira.
(OLPress): Problema saida mak eskola ne’e infrenta durante ne’e?
(JBS) : Ami hasoru problema sala ba edifisiu. Sala ba prosesu aprendizajen iha 9. Ami hato’o ona problema menus sala ba Sekretariu Estadu Ensinu Baziku, maibe seidauk iha resposta.
Antes ne’e, Governu ajuda harii sala tolu no komputador lima. Ami husu tan ba Governu mak, liuliu aumenta sala de aula. Tamba ami iha ne’e menus sala de aula. Espera tinan oin, Governu ida – ne’e harii tan sala de aula 6 tan, para estudante sira bele partisipa prosessu apredizajen ho di’ak.
Eskola ne’e nia rai luan metru 350, lagura metru145, komprimentu 350. Rai ne’e nia luan hamutuk ektar 3 resin.

FOTO HAMUTUK : Jornalista www.lifaupress.com, Candida Nunes Soares de Vasconsellos, Carlota Rodrigues no Toribia da Silva, foto hamutuk ho irector Eskola Ensinu Sekundaria Filian Maubara, Likisa, Joao Bosco do Santos
(OLPress): Saida mak ita nia mensajen ba Inan aman ho estudante sira?
(JBS) : Ha’u-nia mensajen ba inan – aman, mak husu atu koopera di’ak ho eskola,atu eskola la’o di’akliu tan iha futuru.
(OLPress): Karik iha ne’e estudante balu putus eskola tamba inan – aman laiha kapasidade ekonomia, ka tamba isin rua?
(JBS) : Estudante para eskola tanba isin-rua ne’e iha. Maibe Ida hapara de’it ne’e laiha. Inan – aman sira sempre hakarak sira – nia oan sai matenek, haruka sira mai eskola. Maibe, estudante feto balu iha 12 ano, sira – nia hakarak rasik, hakarak harii ona familia eskola bele.
(OLPress): Ba Letviu 2025, eskola ne’e simu estudante foun Hira?
(JBS) : Tinan ne’e simu estudante foun hamutuk na’in 161. Atu asesu rejistu ba eskola ne’e, presiza aprezenta Diploma Eskola Pre-sekundaria, deklarasaun husi Ensinu Baziku, ho sertidaun.
Tuir loos eskola iha ne’e gratuita. Maibe tamba iha Professor/a parseria ho permanenti la to’o, ami bolu tan parseriar. Entau estudante sira ho Inan – aman kontribusi osan propinas $ 2 kada fulan, nune’e bele selu fali professor sira paresias.
Kona – ba farda eskola, Governu desidi ona no foin dadauk fo sai ona iha Jornal da Republika, ne’e inan – aman mak sosa. (*)


