Reportagen: Osterlia Muni
DILI – (lifaupress): povu Timor-leste selebra loron Aniversariu Restaurasaun Independensia ba dala 23, Tersa (20/5/2024). Selebrasaun Nasional konsentra di resintu Palasiu Prezidensial Nocolau Lobato, Bairopite, Dili, ho inspetur Prezidenti Republika, Jose Ramos Horta.
Iha nia diskursu, Prezidenti Republika, Jose Ramos Horta hateten, durante tinan 23 Restaurasaun Independensia, Timor-leste nu’udar nasaun ida ne’ebe ho sosiedade ida, ne’ebé multikulturál, multirelijiozu, multilinge no multiétniku.
“ Ita kompromete-an ho ita – nia diversidade no pluralidade polítika. Ita maka sosiedade ida ne’ebé nakloke ba mundu, tolerante no livre hosi ódiu. Katóliku pratikante 99,6% halo Timor-Leste sai nasaun daruak katóliku liu iha mundu, hafoin Sidade Vatikanu. Ita hotu moris iha armonia ho ita-nia maun-alin protestante no musulmanu sira,” Prezidenti Republika dehan.
Alemde ne’e, Timor-Leste nu’udar nasaun demokratiku ne’ebé joven, imperfeitu no vibrante oázis dame, toleránsia no liberdade nian, naroman demokrasia no trankualidade ne’ebé nabilan iha mundu turbulentu ida-ne’e.
“Ita laiha violénsia polítika, tensaun ka krime sira bazeia ba etnia ka relijiaun Ita la iha krime organizadu, assaltu armadu. Ita laiha utilizadór droga maka’as no tráfiku droga. Ita bele sente orgullu ho ita-nia Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no ita-nia Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), ba sira-nia profisionalizmu no observasaun rigoroza ba direitus umanus, ho kazu konfirmadu uitoan de’it kona-ba violasaun ba sira-nia kódigu konduta,” Ramos Horta reafirma.
Iha parse seluk, Ramos Horta rekunhese, iha falla barak, halo sala no presiza aten-barani atu hadi’a. Persentajen aas hosi populasaun sei moris nafatin iha kondisaun pobreza maka’as, atrazu iha kresimentu no subnutrisaun infánsia, maka realidade ida ne’ebé perturba povu no nasaun.
Maski iha redusaun signifikante iha pobreza dezde 2002, premiadu Nobel da Pza 1996 ne’e, hateten, pobreza multidimensionál nafatin aas ho 45.8%.
“ Ita iha insidénsia aas ba violénsia doméstika. Maibé UN Women rekoñese katak, Timor-Leste halo progresu signifikativu iha implementasaun instrumentu legál internasionál sira, hanesan Konvensaun kona-ba Eliminasaun Forma Diskriminasaun hotu-hotu hasoru Feto, Konvensaun kona-ba Direitu Ema ho Defisiénsia no Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoins Unidas 1325, ho relasaun ba promosaun igualdade jéneru no empoderamentu ba feto joven no feto adulta sira iha domíniu edukasionál, sosiál no polítiku,” nia dehan.
Iha tinan 5 to’o 10 oin mai, Timor – leste sei halo progresu liután iha kriasaun empregu ba foin-sa’e sira, hadi’a edukasaun no saúde, habelar investimentu iha agrikultura, seguransa ai-han no halakon stunting, malnutrisaun infantil no mortalidade infantil no inan.
Ita integradu tomak iha ita-nia rejiaun Sudeste Aziátiku Liu metade hosi ita-nia importasaun sasán no mákina sira mai hosi Indonézia, Austrália, Singapura no Xina.
“Maske ita-nia medida modestu, tuir dadus ikus liu hosi Gabinete Nasionál Estatístika Indonézia nian (BPS), ne’ebé fó sai iha Outubru 2024, Timor-Leste hetan fatin daneen entre nasaun sanulu ho númeru vizitante aas liu ba Indonézia Iha de’it fulan ida, Agostu 2024, sidadaun timoroan hamutuk 68.142 maka rejista vizita Indonézia Númeru vizitante timoroan sira ba Indonézia hetan klasifikasaun dalima hafoin de’it Malázia, Austrália, Xina no Singapura.
“Iha tinan 2002, ita iha de’it médiku na’in 20 ba ema millaun ida, Agora daudaun ita iha liu 1,200 ba populasaun ida ho maizumenus 1,500,000. Iha tinan ne’ebá, eletrisidade to’o de’it iha kapitál ho intermitente, Ohin loron, liu 98% hosi teritóriu ne’e kobre ona.
“Ita sei sai Membru ida ne’ebé responsavel, ativu no komprometidu, ho simplisidade no diskrisaun, hodi buka nafatin atu aprende husi país membru sira seluk, atu nune’e bele kontribui ba promosaun diálogu no konsensu.
“Ita hakarak kontribui hodi hametin mekanizmu prevensaun no rezolusaun konflitu, ne’ebé garante pás no estabilidade iha rejiaun, Diálogu sira ne’ebé permite enrikesimentu no prestíjiu ASEAN nian, pasífiku, livre, demokrátiku, solidáriu, ASEAN ida ne’ebé sentradu iha nia Povu, nia diversidade kulturál ne’ebé riku tebes no nia potensiál boot kuaze ema millaun 700.
Riku mak país no nasaun sira ne’ebé nabilan ho sira-nia diversidade étnika, linguístika, kulturál no relijioza Diversidade la’ós ameasa ida ba unidade, maibé rikusoin ida ne’ebé tenke tane, espeita no selebra.
“Husi primeira ora, dezde sempre ha’u ativu defende no apoia Rekonsiliasaun Nasionál Ha’u defende normalizasaun imediata relasaun diplomátika ho Indonézia, hafoin kedas Restaurasaun Independénsia Nasionál, Iha sorin seluk, Indonézia hatudu ona nu’udar nasaun boot ida, ho Líder sira ne’ebé haree dook no sosiedade ida ne’ebé la husik nia-an atu monu iha kapítulu difisil sira ita-nia istória komún nian.
Sira hatudu grandeza bainhira simu kedas rezultadu husi konsulta populár no itania konvite ho lolo liman a favor ba rekonsiliasaun, lia-loos no amizade, nune’e fó lisaun boot, referénsia no ezemplu ida ba mundu.
“Ita sei hametin nafatin relasaun sira ho Indonézia, liuliu ho Nusa Tenggara Provínsia Timur (NTT), ne’ebé ita iha ligasaun istórika, familiár, kulturál, sosiál no ekonómika ne’ebé kle’an. (*)


