Reportajen Florentina Bianco da Cruz
Dili-(Lifaupress) : Hahu husi inisiu fulan Janeiru to’o Dezembru tinan 2025, Aliansa Nasional Luta Contra Crimi Infantensidu Timor-Leste (ANCI-TL) rejista ona kazu soe bebe ho klafikasaun a’as, jeografikamente kompostu husi Munisipiu tolu mak Likisa, Baucau no Ainaro, liuhusi estatistika annual 2025 demostra katak dadus refere Likisa mak vulme aas.

Diretor ezekutivu ANCI-TL, José Turky hato’o liu husi konferensia imprensa iha Salaun Fontil Caicoli Dili, Ses -feira (19/12/2025).
Diretor ezekutivu ANCI-TL, José Turky hatete, hahú 20 Maiu 2002 Timor-Leste restaura ninia Loron Independénsia hodi kaer rasik nia kuda talin, maske iha tempu ne’ebá Povu Timor-Leste sei iha momentu difisil nia laran, liu-liu ba área Ekonomia, Agrikultura, Edukasaun, Saúde liga ba assuntu Infantesidiu. Malnutrisaun droga HIV, ne’ebe mak sai kauza nasionál, realidade to’o ohin-loron organizasaun barak maka hamriík iha Timor-Leste hodi responde ba problema hirak hanesan temi ona iha leten, no barak mak konsege halo ona mudansa lubuk-ida ba komunidade.
ANCI-TL hari’i iha 2014, bazeia ba konstituisaun RDTL artigu 43°fo liberdade ba nia sidadaun sira atu hari’i rasik, Asosisaun no Aliansa nian. Iha aleneia 1. Hateten ema hot-hotu hetan liberdade ba Assosisaun no Aliansa Ruma, juridikamente Natureza aktividade la pratika krime, kompre deit ba ordem KDRTL. Aliansa Nasional Combate Crime Infantesidiu mai Vizaun no Misaun Plano Alternativu hodi Konsilida no sosializa informsaun no Politika Inkluzivu, luta kontra kazu infantesidiu iha Timor-Leste.
Iha KDRTL artigu 29 hateten, ema hotu iha direitu ba moris, la iha ema ida viola ema seluk nia nia direitu, estadu garante ema nia moris. Iha konvensaun Diretu labarik nian deskreve iha artigu alinei 1 hateten, labarik hot-hotu iha dereita inrerente ba moris.
Alenie 2 hateten, estadu garante ba labaraik sira nia subrevivensia no dezenvolmentu. Iha deklasaun Universal direitu humanos ONU iha artigu 3 koalia kona-ba direitu ba moris, katak ema hot-hotu iha direitu ba liberdade no seguransa ba nia an rasik
Rezulusaun Assembleia Geral Numeiro 44/25 loron 20 Novembro tinan 1989 artigu 1 hateten labarik maka ho idade 18 mai kraik, inklui bebe ne’ebe mak iha inan nia kabun laran, Estadu no aman – inan sosiedade fo protesaun espesial.
ANCI-TL nia Prioriedade tolu (3) Advokasia/ ba parte relevantes sira sosiedade no partes Relijojo atu hodi bele harmoniza trabalho mutual bele garante sosiedade siguru no livre bele combate kazu soe bebe iha Timor Leste.
Kona ba fenomena Infantesidiu iha ita nia sosiedade ne’e tamba kauza husi fator prinsipal balun ne’ebe mak Organizasaun refere. Indentifika atu buka solusaun hamutuk. Fator primeiru mak tradizaun Mundu Globalizasaun ne’ebe mak afeta ba Sosiedade Timor-Leste.
“ Mundu ohin – loron, ema barak atu buka moris tuir sosiedade modernu. Tamba ne’e situasaun real hatudu katak Ministerio Xavi sira, tenki kolabora hamutuk hodi hase’es sosiedade Timor- Leste husi infantesidiu.”
Monitorizasaun / observsaun aktividade no implementasaun politika Governo nian liga ba oinsa estadu Papel liu husi Ministerio relevante sira halo prevensaun ba kazu soe bebe iha sosiedade, Sa Estratejia mak governo opta hodi reduz, no minimiza aktu infantesidiu iha rai doben Timor Leste ).
Levantementu /halo Peskija no suvey kazu hirak ne’ebe mak akontese iha Munisipiu no Inklui Kapital Dili, liu husi levantmentu dadus refere sai barometro no indikador ba estadu ONG ANCI-TL oinsa trasa politiku ne’ebe mak adekuadu hodi responde ba espetativas no metas sira ne’ebe mak bazeia ba rezultadu peskija hatudu Munisipiu hirak ne’ebe mak indenfikadu transito soe Bebe.
ONG ANCI-TL konsideira Timor Leste hahu tinan 2015 to’o 2023 klafiksaun ho Crime abandono Bebe faze Extra Ordinario. Kada tinan nia pesentajem ho okupa ho eskalaun bo’ot, funsionamentu no medidas alternativas ne’ebe halo advokasia tarjeitu albun presija esforsu ordinary hodi reforsa serbisu sentral no distrital hodi kontribui ativa ba protesaun no prevene pratika inan sira ne’ebe mak hola dizisaun hodi halakon bebe nia vida..
Iha globalizasaun presija hatur sosiedade ida nebe mak iha konsiensia nakonu ho rezelensia, hodi bele garante estabilidade no liberdade konfedensial reflete ba realidade, vida sosiedade nian., sasukat husi sosiedade nia persaun Koloka asuntu interesante sai hanesan kultura ka dalan atu sulusiona interese pesoal.
Hafoin Timor Leste ukun aan, sosiedade tama on aba iha situasaun ida ne’ebe bele dehan fora husi normal ka inesperalble husi kazu soe bebe, asaun ida ne’e sosiedade kuaze atu sai hanesan abitu ida ona iha sosiedade Timor Leste kada fulan no tinan kazu hirak ne’e numeru sae maka’as Presjia advokasia ne’ebe mak extra ordinario hodi garante tratamentu ne’ebé efikas efisiensia ba kombate krime non organizadu sira nebe mak akontese iha sosiedade iha era globalizasaun paradigma ida ne’ebe la edukativus, sidadaun sira lakon espiritu humano, degradasaun moral hahu lakon iha sosiedade, opota.
Hahu husi inisiu fulan janeiru to’o fulan dezembru tinan 2025 ANCI-TL rejista ona kazu soe bebe ho klafikasaun a’as, jeografikamente kompostu husi Munisipiu tolu, likisa, Baucau Ainaro, liu husi estatistika annual 2025 demostra katak dadus refere likisa mak vulme a’as.
Estatiska Annual kazu soe bebe hahu fulan janeiru to fulan dezembru tinan 2025 Manufahi 2 Munisípiu Ainaro 1 Munisípiu Likisa kazu 3. (**)


