Reportagen: Osterlia Muni
DILI ( Lifaupress) : Membru Parlamentu Nasional, ne’ebe reprezenta povu ba realidade la konsegue halao sira-nia funsaun tuir baze konstituisional no la defende povu maubere nia interese. Konsekuensia mak povu nafatin hasoru sofrimentu oioin iha moris lorloron .
Porta voz Estudante Saude Timor-Leste – ESTL , Deonizia Ximenes hatete Ida nee, durante konferensia imprensa iha Jardim 5 de Maiu Dili, Tersa – Feira,(09/09/2025).
Universitariu sira dehan, Parlamento Nasional hanesan orgaun soberania ne’ebe reprezenta povu, ho nia kbi’it konstituisional difini iha Konstituisaun Republika Demokratika Timor-leste artigu 92, dehan Parlamnetu Nasional mak reprezenta povu, iha kbit atu halo fiskalizasaun no hola desizaun politika ne’ebe afavor ba povu nia interese.
Maibe, realidade desizaun politika Sira iha Parlamentu Nasional halo povu sofer konsekuensia oioin.
Iha teritoriuu laran, eskola barak nafatin hasoru problema sala aula la to’o, menus meza, kadeira no problema estrutural seluk iha area edukasaun.
Alende nee, estrada lokal sira la fasilita no la tulun povu, atu halo movimentu ba-mai honlais no seguru no defisil transporta sasan ba merkadu
Problema dezempregu ne’ebe maioria joven Sira infrenta, la konsege hetan atensaun husi Governu ho seriu to’o agora governu no ladauk iha politika serteza hodi solusiona problema hirak ne’e.
Iha setor saude, nudar setor ida prioridade liu ba povu, sempre mosu problema atendimentu, FASILIDADE, mal pratika, mal nutrisaun ne’ebé ho porsentu 47,1% liu-liu ba labarik sira ho idade menus husi tinan 5 mak sofre malnutrisaun grave, indikador todan menus 32,4% no krekas ka wasting 8,6% no ba adolosente sira ne’ebé infrenta difisiensia mikronutrientes ne’ebé kauza anemia ba adolosente iha idade produtivu ho porsentu 21,5%.
Menos fasilidade saude hanesan,medikamentus reajente nst, sai problema bot iha sentru saude no iha hospital referal sira, Inseguransa alimentar 1,4 milhoes. Alende nee, menus ambulansia atu transporta pasiente sira husi postu ba munispiu .
” Husi kazu ne’ebe mensiona iha leten hatudu sira iha Parlamentu Nasional preokupa liu sira – nia interese pesoal do que povu maubere nia interese,” nia dehan.
Tuir lolos, nafatin husi Porta Voz nee, Deputadu sira iha Parlamentu Nasional uza kompetensia no hatudu rezultadu fiskalizasaun, ejiji ba Governu atu hatur politika ida ne’ebe bele kore povu husi ki’ak no mukit,.Maibe ita hare’e deputadu sira preokupa liu hola kareta prado hodi benefisia deit sira – nia aan no grupu partidaria ne’ebe sira hamahan an, ” nia dehan Tan.
Tuir realidade, Deputadu sira uza poder formal nudar orgaun legislativa, halo lei hodi haksumik nia interese pesoal no grupu partidiaria nia interese.
Interese pesoal mak Subsidiu kombustibel ba deputadu sira kada fulan $ 350 dolares amerikano no Subsidiu tratamentu saude kada tinan ho osan $ 8,000.
Subsidiu apoiu servisu politiku kada tinan aloka $ 13,000, alojamentu ba deputadu sira aluga uma ka iha uma rasik $ 450 dolar kada fulan, komunikasaun kada fulan $ 250 , hafoin deputadu sira remata sira nia mandatu kontinua kedas ho direitu ba pensaun vitalisia.
“Husi pontus prevelijiu ne’ebe deputadu estabelese liu husi regra sira, hatudu momos katak iha klase husi ema riku no ema ki’ak, ne’ebe deputadu sira aproveita poder hodi kasa povu nia riku soin, hodi atinji deit ba sira – nia interese no grupu partiaria nia interese,” Nia hatutan.
Karater subsidiu sira ne’e, bele hakoi Estadu, tanba la garante sustentabilidade finanseira. ” Iha situasaun difisil, deputadu sira lakon nia moral hanesan reprezentante povu no la koalia interese povu nian, maibe aproveita iha situasaun difisi Nia laran,” dehan tan.
Estudante Saude Timor Leste, konsidera Deputadu 65 iha Parlamentu Nasional aproveita poder hodi atinji nia interese pesoal liuhusi halo lei sira atu benifisia sira – nia an deit.
Estudante Saude Timor Leste ESTL ejiji Deputadu na’in 65 husi partidu FRETILIN, CNRT, PD, PLP, KHUNTO atu urjentimente kansela sosa prado.
Husu mos ba deputadu sira atu altera lei pensaun mensal vitalisia no lei manifestasaun ne’ebe limita labele liuhusi metru 100 husi FASILIDADE públiku.
Iha parte seluk, husu ba deputadu sira tau alta konsiderasaun ba ejijensia Estudante Saude Timor-Leste ESTL.
” Karik la konsidera mak ami sei hamutuk ho Estudante Universitariu Timor-Leste – EUTL halo asaun pasifika hasoru Parlamento Nasional.(*)