Reportajen: Candida Nunes Soares de Vasconselos
BORAVEI (lifaupress): Komunidade Aldeia Boravei, Suku Vatu-Vou, Postu Amdinsrativu Maubau, Likisa, atualmente seidauk asesu eletrisidade no Estrada ne’ebe di’ak. Kondisaun ne’e, prejudika atividade familia no movimentu populasaun sira lorloron. Tuir entrevista jornalista online www;lifaupress.com, ho Xefe Aldeia Boravei, Vatu-Vou, Luis de Fatima Chanses, Kuarta-feira (3/13/2025) iha nia servisu fatin.

Jornalista Lifaupress (JLP): Sr. Xefe suku, esplika tok ba publiku, istoria husi Aldeia ne’e nia naran?
Xefe Aldeia Boravei (XAB): Desde istoria kedas, Aldeia naran Bou-raivei. Desde Avo sira – nia tempu, halo hela uma oan ida iha ami – nia rai Tokodede, dehan Bou-raivei. Maibé, mai fali agora modernu mak muda fali Boraivei.
(JLP): Aldeia Nia Luan no populasaun hira hira?
(XAB) : Aldeia nia Luan iha ne’e metru 40 kuatradu. Populasaun iha Aldeia Boraivei hamutuk 422, kompostu husi Mane na’in 225 no feto na’in 190.
(JLP): Eskola hira mak iha Aldeia nee?
XAB: Eskola ida deit, mak Eskola Primaria Vatu-vou, maybe eskola nee ho distansia dook. Iha ne’e la iha eskola Infantil.
(JLP): Oinsa ho fasilidade Saude?
(XAB) : Iha ne’e, Sentru Saúde dook, so kada fulan mak iha atendimentu direta liuhusi programa Siska.
(JLP): Oinsa ho bee – moos ba populasaun lorloron?
(XAB) : Bee – moos la’o ho di’ak. Ho program PNDS mak la’o matcet hela. Agora maioria asesu ba bee-moos, maibe ho komunidade sira-nia esforsu aan rasik. Populasaun sira dada rasik bee.

(JLP): Fasilidade saida tan mak iha aldeia ne’e?
XAB : Fasilidade ne’e, ha’u bele dehan mulai ho zero. Buat hot-hotu ha’u mak responsabiliza. Iha area ekonomia, iha ne’e hot-hotu moris ho kuda kafe de’it. Tinan ida kuu kafe nee dala ida. Populasaun sira mós kuda batar, ai-ferina, talas, ai-nanas no seluk tan. Ami iha ne’e, la iha sentru treinamentu vokasional, para treinu agrikultor sira.
(JLP): Oinsá ho osan ba idozu sira no osna bolsa da Mãe?
XAB : Iha aldeia ne’e ho idozu na’in 55, Mane 41, feto 14. Kada fulan 3 sira simu dala ida. Maibe osan simu tuir sira-nia idade. Bolsa da Mãe iha ne’e hela na’in 6 mak sei ativu.
(JLP): Oinsa ho kondisaun maluk Veteranu sira?
(XAB) : Veteranu sira iha ne’e ativu ema na’in 6 de’it.
(JLP): Problema saida mak Aldeia Boraivei hasoru durante ne’e?
(XAB) : Aldeia nee infrenta problema maioria la asesu ba elitrisidade ho Estrada di’ak. Tempu udan hanesan ne’e, komunidade sira labele lori sira – nia produtu lokál bá merkdu, labele bá Sentru Saude no eskola . Tamba estrada aat .
Ami hato’o ona problema ne’e ba Governu, espesial Diresaun Dezastre Naturais, inklui problema familia kbiit lae no faluk, maibé to agora la iha resposta. Desde 2023 – 2024 to agora tama 2025, maibe sidauk resolve. Komunidade barak, balu hela de’it iha baraka.

(JLP) : Saida mak ita atu husu ba Governu?
(XAB) : Iha ne’e ha’u husu ba Governu atu tau-matan ba komunidade sira ne’ebe sai vitima husi dezastre naturais, Anin sobu uma. Mais ou menus sira hetan direitu para hadia sira – nia uma.
(JLP) : Oinsa partisipasaun populasaun iha prosesu dezenvolvimentu Aldeia?
(XAB): Partisipasaun komunidade la’o kapas loos. Iha buat ruma hanesan enkontru ruma, komunidade sira rona ha’u. Ha’u husu ba Governu, se bele ajuda netik buat ruma atu hadia ami-nia sede Aldeia Boraivei.
(JLP) : Ita – nia mensaje ba populasaun sira iha Aldeia ne’e?
(XAB): Ha’u – nia mensajen ba ha’u nia komunidade sira, liu-liu ba joven sira, labele kria problema, labele baruk ten. Buka servisu, buka kursus ruma atu ba apredende ligua Korea, ingles no seluk tan. Tamba ita tama ona ba ASEAN, ita joven tenki prepara ita – nia aan didi’ak, husi aspetu fizika, mental, saúde. Ne’e para vaga ruma tun mai, ita bá aplika hodi hadia ita – nia rai doben Timor – Leste, espesial hadia ita-nia familiania moris. (*)


