Reportajen : Florentina Bianco
DILI (Lifaupress ): Oragnizasaun Nasoens Unidas UNICEF koopera ho Ministeriu Saúde (MS) realiza enkontru konsultasaun no validasaun planu kustu estratéjia ba imunizasaun, Tersa-feira (30/09/2025) iha Salaun Otel Timor, Dili.
Diretora Nasionál Saúde Materna Infantil, Madalena Gomes, hatete, objetivu worshop atu valida no aprezenta ba iha estretegia no kustu orsamentu imunizasaun ba programa tinan 5 tuir mai.
Objetivu segundu, atu hetan feedback no rekomensaun husi partispante sira, ne’ebe maihusi parseiru dezenvolvimentu no Diretor Munisípal programatiku sira husi munispiu 12 no Rejiaun Espesial 2.
“Nune’e ita bele iha konseitu ida de’it no hetan validasaun ba ita- nia estratéjia ne’ebé aprezenta no bele garante vizibilidade no sustentabilidade ba programa imunizasaun iha tinan 5,” Diretora Nasionál Saúde Materna Infantil, Madalena Gomes esplika.
Nia informa tan, estratéjia Nasionál ba programa imunizasaun alina ho planu estratéjia setor saúde no garante estratéjia inkluzaun.
“Ita bele garante ita – nia labarik sira iha ita- nia nasaun, bele proteje liuhusi imunizasaun rasik. Ne’ebé ita hatene katak, moras barak maka ita bele halo prevesaun liuhusi imunizasaun,” nia dehan tan
Iha estratejia presiza hasa’e kapasidade pesoal saúde sira, kona-ba fornese imunizasaun ho kualidade, garante korenti malirin.
“Hanesan ita hatene katak, ko’alia imunizasaun ko’alia mos antigen sira ho tipu imunizasaun, fornese ba labarik sira. Ita presiza estratéjia di’ak, atu asegura kualidade Vasina no ita mós iha estratéjia ne’e rasik,” nia esplika tan.
Rekursu umanu no kompras antigen sira importante atu fo anti Body ba labarik sira – nia imunidade, hodi kontra moras ne’ebé sira hasoru.
Bareira ne’ebé Ministeriu Saúde hasoru iha tinan hira ba kotuk, sai lisaun ho referesia ba dezenvolvimentu Estratéjia. Nune’e bele halo melloramentu ba servisu imunizasaun tinan 5 tuir.
Iha sorin seluk, Adjunta Reprezentativa, Programa, UNICEF Timor-Leste, Teija Vallandingham hatutan, imunizasaun maka intervensaun saúde ida, ne’ebé forteliu no kustu-efetivu iha intervensaun saude.
Kada-tinan, vasina sira salva ema millaun 4 to’o 5 nia moris iha mundu tomak. Iha Timor-Leste, vasina sira proteje ona labarik sira hosi moras mortal, hanesan sarampu, polio, no tétanu.
Maibé, dezafiu sira sei iha. Kobertura sei la hanesan no labarik sıra iha área rurál, ne’ebe susar atu to’o iha posibilidade booliu atu simu vasina sira mak sira presiza.
Estratéjia Imunizasaun Nasionál 2026 – 2030 maka esforsu boot ida, hodi bele halo mudansa. Ida-ne’e estabelese vizaun ida ne’ebé klaru. atu hametin servisu imunizasaun, alkansa labarik ida-idak no garante ekuidade iha munisipiu hotu-hotu.
Importante mak planu kustu, akompaña ho define rekursu sıra ne’ebé presiza no sei ajuda ita atu mobiliza finansiamentu, aloka orsamentu ho matenek, no asegura sustentabilidade imunizasaun nian iha tinan sira tuirmai.
“UNICEF sente orgullu, tanba hala’o ona papel sentrál iha prosesu ida-ne’e. Ami apoia ona Ministériu Saúde la’ós de’it ho teknika peritus, maibé mós ho apoiu finanseiru ba dezenvolvimentu Planu Kustu nian hodi garante vasina sira, ekipamentu kadeia malirin nian, no fornesimentu salva-vida nian to’o iha sikun hotu-hotu iha Timor-Leste,” nia informa,
UNICEF no OMS mós apoia prestasaun servisu iha nivel komunidade, harii konfiansa iha vasina no garante katak inan-aman sira komprende benefisiu husi hetan imunizasaun, tuir tempu determina no regularmente. Maibé laiha organizasaun ida de’it maka bele atinji ida-ne’e mesak. (*)