Reportajen: Jacinta M. Gonçalves/Jelia Obe/Ensia
OE-CUSSE (lifaupress): Centro Nacional Chega (CNC) serviisu hamutuk Ministeriu Juventude Desposrtu Arte no Kultura liuhusi Sekretariu Estadu Arte Kultura, realiza Seminariu iha Oecusse, koa’lia kona-ba rekonsiliasaun.
Abertura ofisial Seminariu Rekonsiliasaun ne’e hala’o husi Vise Primeiru Ministru, Mariano Asanami Sabino, mark mos prezensa Prezidenti Auroridade Rejiaun Administrativu Espesial Oe-cusse Ambeno (RAEOA), Tersa feira,(15/10/2024) iha Otel Oeupu, Palaban, Pamte Makasar, Oecusse-Ambeno.
Partisipa mos iha seminariu ne’e, reprezentante timoroan sira ne’ebe desde tinan 1999 evakua no hela iha Indonezia, espesial provinsia Nusa Tenggara Timur (NTT) vizinhu ho Timor-leste. Timoroan sira sira-nee helaiha kabupaten (munisipiu -tetun) Belu, Timor Tengah Utara, Malaka no kabuoaten Kupang.
Objetivu seminar ne’ebe kloalia ona-ba rekonsiliasaun entre timoroan ne’e, atu rona opiniaun direita husi partisipante sira kona-ba modelu rekonisliasaun oinsa mak presiza implementa iha futuru, hodi taka tiha sentiment diferensia ideolojia politika, kanek ne’ebe rai-hela husi violensia 1999 molok no hafoin konsulta popular ne’ebe organiza husi nasoens unidas no hamutuk vizita malu nuudar timoroan hodi hametin kultura no hadia moris prosperu iha futuru.
Vise Primeiru Ministru, Mariano Asanami Sabina iha diskursu hateten, Timor-leste ne’ebe sai ona independent no soberano, iha kumprimisiu boot atu timoroan sira iha rai laran no rai liur rekonsilia ba malu, haluha tia akontesimentu pasadu, perdua malu ho hare ba futuru ne’ebe diakliu.
“ Diferensia politika iha pasadu, ne’ebe halo timoroan fahe malu, nuudar akontesimentu ida ne’ebe ita hotu la espera. Ita presiza repseita idaidak nia direitu poltiku. Importante mak timoroan hamutuk nafatin hateke bao in, kria rekonsiliasaun no paz ba moris foun ne’ebe di’akliu iha future,” Vise PM dehan tan.
Orador importante iha seminar ne’e, Ministru Juventude Desposrtu Arte no Kultura, Nelio Isac Sarmento, reprezentante husi nasaun Rwanda no sira seluk tan. Moderador iha seminar loron dahuluk mak Joaquim Fonseca, Skretariu Jeral Renetil no esi Ambasador.
Liuhusi seminar ne’e mos, hametin dalan ba planu rezional konstrusaun ba paz, liuliu entre Timor – leste ho Indonezia. Identidade estadu rua nee, buka hatudu prosesu konstrusaun oioin ba paz.
Sinal pozitivu ne’ebe durante ne’e liu ona, mak lider nasional sira kontinua kria relasaun amizade no paz ho lider sivil no militar Indonezia sira, hodi ko’alia kona-na lia loos no justisa. Nune’e rekonsiliasaun importante ba estadu Timor – leste ho Indonezia.
Vise PM, Mariano Asanami senti kontenti hare jerasaun rua nee tur hamutuk, tau hamutuk ideia kona-na oinsa liberta povu ida nee, husi terus tanba funu ba fali mofris ne’ebe di’akliu iha tempu atual no futuru.
“ Jerasaun foun, moris iha pais domokratiku ho sistema presidensial. Atu rai Tior-leste la’o bao in ho di’ak, itá presiza hare malu nuudar maun – alin, hodi kontribui ba rai Ida nee ba futuru bei-oan sira,” nia dehan tan.
Entreatntu, Ministru Nelio Isac senti haksolok, hare jerasaun foun timoroan sira iha Timor-leste no Timor osidental ne’ebe iha Espiritu foun atu dezenvolve aan no dezenvolve rai rua ne’e, inklui buka infkuensia timor nia kultura iha ema nia rai. (*)\


