Reportazen: Lúcia Ramos Simões Freitas
DILI (Lifaupress.com): Kordenadora Advokasia FOKUPERS, Natalia de Jesus Cesaltino hateten, Rede advokasia ba Direitu Feto no Labarik-Feto, kondenaviolénsia hasoru feto no labarik-feto sira neʼebé akontese iha semana ikus ne’ebé hakotu vida: Inan isin-rua ho oan Labarik-Feto.
Esforsu barak maka Organizasaun Sosiedade Civil hamutuk ho Governo no Ajensia Internasional sira halo hodi luta kontra violensia hasoru Feto no Labarik Feto sira iha Nasaun Demoratiku Timor-Leste, maibe violénsia hasoru Feto no Labarik Feto kontinua as to’o halakon Feto no Labarik inocente sira nia vida.
“Iha ambitu komemora loron Internasional Labarik Feto ne’ebe monu iha data 11 Outubru 2024 no mos loron Internasional Feto Rural iha data 15 Outubru 2024, mundu tomak selebra inklui Timor-Leste nudar loron importante sira hodi asegura Labarik no Feto Rural sira nia direitu ne’ebe konsagra iha Konstituisaun RDTL”, Kordenadora Advokasia FOKUPERS Natalia De Jesus Cesaltino afirma ba jornalista sira iha fatin salaun FOKUPRES Farol Dili, Kinta Feira (24/10/24).
Artigu 18 Konstituisaun garante protesaun ba labarik no Artigu 17 Igualdade hanesan moris iha familia, sosial, ekonomia no kultura. Estadu Timor-Leste ratifika Instrumentu Internasional oioin atu proteze feto no labarik no ezije estadu nia obrigasaun atu fó protesaun no hakonu direitu umanu ema hotu nian, inklui adopta dokumentu Fraternidade Umana.
Lei protesaun labarik no joven iha risku ne’ebe promulgadu no estabelece mekanismu sira atu protege no garante labarik sira nia direito tenki asegura no garante feto livre husi violénsia no diskrimisaun sira.
Problema violénsía doméstika, violénsia bazeia ba jéneru (VBJ) neʼebé akontese iha Timor-Leste hanesan korente ida neʼebé laiha nia rohan no sai nafatin problema no dilematiku tebes ba feto sira atumoris livre husi violéncia.
Mezmuke iha Instrumentus legais barak hodi asegura feto no labarik feto sira hetan justisa ida ho dignu no oinsá mak bele prevene violénsia iha nivel komunidade, familia no sosiédade liu-liu atu asegura feto no labarik feto livre hosi torturasaun lakon liberdade no vida tanba deit hasoru forma violénsia oioin.
Violensia bazein ba jéneru neʼebé rejista iha Fokupers tinan 2024 hamutuk 215 inklui kazu referal ne’ebe mai husi ALFELA, PRADET no memebru Referal sira seluk, maibé grave liu iha fulan Outubru 2024 violénsia hasoru feto no labarik feto ho idade menór neʼebé hetan violénsia seksuál, presaun psikologika, agresaun fizika hodi uza instrumentus kroat to’o halakon sira nia vida.
Rede Advokasia hakarak hato’o no bolu dala ida tan ba públiku, hodi kondena hahalok violénsia sira hasoru feto no labarik-feto ne’ebé akontese iha moris família, komunidade no sosiedade.
Tanba, sira-nia vulnerabilidade no estatutu neʼebé kbi’it laek, la’os deit violensia hasoru feto no labarik feto, maibe feminisida akontese tan iha Timor-Leste Independente no Demokratiku.
Iha loron 11 Outubro 2024, iha loron internasional ba Labarik-Feto, loron ida ne’e sai loron ne’ebé moruk iha istoria nasaun ida ne’e, tanba vítima labarik Feto ho idade tinan 14 lakon vida tan hetan agresaun fiziku no tratamentu kruél husi tio no tia rasik no violasaun seksual.
Husi nia tio ne’ebe husi nia infansia nia laran metin ba sira, nu’udar inan nan. Husi akontese barak durante nia moris infansia to’o iha loron akontesimentu ida, vitima hetan agresaun fizika maka’as husi nia tio no tia, hodi resulta vitima nia ulun ran.
Vitima hetan trauma psikolojiku maka’as to’o lakon nia konsiensia, hodi ba halo tratamentu kedas iha HNGV. Maske vitima sei iha situasaun ne’ebe defisil, familia husu pedidu alta ho razaun ne’ebe la kondisional ho intensaun trata saude liuhusi dalan alternativu ka kultura. Liu de’it loron 12, familia lori hikas vitima mai HNGV ho kondisaun ne’ebe grave loos no iha data 11 Outubro 2024, vitima hakotu iis.
Akontensimentu seluk iha data 20 Outubro 2024, iha Becora – oras madrugada. Vitima inisial B. C, estadu isin – rua fulan 8 tenki lakon nia vida ho de’it poder no agresivu husi suspeitu ho razaun deskonfia.
Hahalok krime ne’e labele tolera no laiha razaun seluk atu suspeitu halokon nia kaben no oan nia vida. Surpreza liu, bebe ne’ebe inocente los tenki mos simu aktu violensia husi suspeitu. Vitima nudar feto ida, ne’ebe kalan loron buka osan ka halo negosiu fan roupa no sepatu iha mercado Taibessi, Dili, hodi sustenta nia familia.
Akontesimentu seluk tan iha Irlandia, 14 Outubro 2024. Lori notisia triste tebes ba Timor-Leste, liu-liu ba inan sira. Inan ho amam lolos sai fatin ne’ebe hakmatek, fatin seguransa, fatin domin, maibe tamba deit orgullu no interese inan – amam nian, tenki baku mate oan ne’ebe inocente loos, la hatene hahalok mundu no familia nian.
Fokupers agradese ba Governo Irlandia, Autores Judisiarios sira ne’ebe emidiatamente foti asaun investigasaun kle’an ba kazu ne’e, hodi hatudu sira nia solidariedade hamrik iha vitima no komuniddae timorense hodi fo sira – nia poiu tomak, atu vitima hetan justisa. Agradese mos ba komunidade Irlandia no Komunidade Timorense tomak iha ne’eba, hodi fo sentidus de amizade karinho ba alin ki’ik inocente ne’e.
Akontesimentu seluk iha fulan Septembro 2024, iha Bairro Moris Foun, Comoro, vitima ho inisial D.M. hetan agresaun fisika hanesan ta’a husi suspeito nia kaben hodi resulta hetan kanek todan iha hasan no ulun ho razaun deskonfia. ne’ebe ho kondisaun kuaze lakon nia vida.
Hahalok violensia sira ne’ebé feto adultu barak tenki simu husi sira – nia parseiru moris, no labarik-feto hetan husi familia rasik, neʼebé lolos tenki proteje, estraga to’o hakotu sira nia vida. Uma no familia nu’udar fatin hafahe domin no hatudu inisiu respeita malu nian, sai tiha faitn fuik no laiha konfiansa no domin.
Rede Advokasia lamenta no kondena maka’as kualker aktu violénsia sira ne’e nu’udar siklu violénsia ne’ebé kuntinua tanbá implementasaun Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKVD) No.7/2010, seidaúk máximu, mezmu iha politika no inisiativa oioin maibė sei nafatin iha nivel serimonial deit, Feto Timor-Leste terus wain no mate ona tanba de’it nia estatuto nu’udar feto
Labele tan Feto Timor-Leste no Labarik-Feto terus no mate tan violénsia husi familia rasik iha tempu Timor-Leste Indepente.
Tanba-ne’e, Rede Advokasia hakarak apela no ezije ba entidades no autoridade relevantes hodi ezizi nafatin, ba Parlamentu Nasional tenki asegura alokasaun orsamentu sensivél ba jéneru iha Orsamentu Jeral do Estado iha Liñas Miniteriu Xave sira ba implementasaun Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKVD) no Planu Asaun Nasional Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN VBJ) 2022-2032 no halo fiskalizasaun ho rigorozu ba ninia implementasaun programa sira.
Husu ba Orgaun Judisiáriu sira, atu implementa Lei Kontra Violénsia Domestika (LKVD) no lei sira selúk neʼebé relasiona ho aktu krime ho rigorozu no aplika duni túir normas judisiál neʼebé iha ona no avalia regularmente tendénsia krime sira neʼebé julga iha tribunál no pena neʼebé aplika ba (kondenadu) sira. Ida-ne’e esensiál tebes atu asegura katak sistema legál/juridiku funsiona hodi garante protesaun adekuada ba vitima sira no prevene krime seluk akontese iha futuru:
Husu ba Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo atuasaun imediata ba krime publiku túir lei haruka no kna’ar PNTL nian ho severidade.
Husu ba Sekretária Estadu ba Igualidade (SEI), atú haluan no haforsa liután sosializasaun ba Lei sira neʼebé liga ho Violénsia Bazcia ba Jéneru (VBJ) hódi abranje ba komunidade iha territoriu tomak, ho kordenasaun besik liu tan ho sosiedade sivil hodi muda norma sosiál sira neʼebé kuntinua haforsa imbalansu poder no dizigualdade iha sosiedade no husu mos atu aselera revizaun Lei Kontra Violensia Domestika
Husu ba Ministeriu Xáve sira nu’udar implementadór Lei Kontra Violénsia Doméstika no Planu Asaun Nasional Violénsia Bazeia ba Jéneru atu tau iha Planu Asaun Anuál tinan 2025 nia ba oin iha alokasaun Orsamentu Jeral do Estadu ba dezenpeña sira nia funsaun iha prevensaun no responde ba Violénsia Bazeia ba Jéneru.
Husu ba Provedór Direitus Humanos no Justiça (PDHJ) atu asegura implementasaun Lei liu hósi monitorizasaun ba lei sira Manuais, Regulamentu sira nia implemtasaun ho efikas tuir prinsipiu DH no Boa Governasaun
Husu no eziji ba Ministerio Saude atu responde ho maxima atensaun ba kazu violensia bazeia ba jeneru ne’ebe ho kondisaun grave atu fo atendimentu mediku ho responsabilidade nudar profesional ema saude nian no haforsa liutan koordensaun no komunikasaun iha prosesu referal nian sira.
Husu ba Igreja Katólika no Konfisaun Reliojiozu sira hotu iha Timor-Leste atú haforsa liú tan formasaun ba kazál pre-matrimoniu ba komunidae em jeral túir prinsipiu no valores Relijiaun idak-idak nian, promove paz no respeita Direitus Umanus no hakribi violénsia.
Ba organizasaun sosiedade sivil hotu atu haforsa rede advokasia iha prevensaun, protesaun no prestasaun servisu iha akompañamentu ba Vitima Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) iha territoriu tomak.
Ba Lideransa komunitariu sira atu garante katak komunidade sira hotu bele iha konsiensia atu prevene violénsia hasoru feto iha komunidade no hala’o kana’ar hódi responde ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) túir lei haruka.
Husu ba Komunidade sira hotu atu hakribi no hapara Violénsia oi-oin hasoru feto no labarik feto atu halo medidas de prevensaun antes akontese no responde imediata ba violénsia doméstika bainhira akontese, tamba Violénsia Doméstika konsidera nu udar Krime Públiku. Se deit mak haré no rona Violénsia Doméstika akontese iha uma ka iha fatin públiku sira hatoo kedas keixa ba polisia atu tulun vitima. (*)


