Reportajen: Lúcia Ramos Simões Freitas
DILI (lifaupress): Diretora Interina Fokupers, Natalia de Jesus hateten, Fokupers (Forum Komunikasaun Feto Timor-Leste), Organizasaun naun-governamental ida ,durante ne’e foku servisu iha area Direitus Umanus, liu-liu ba Direitu Feto no Labarik Feto, ne’ebé sai vítima hósi Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ).
Diretora Interina Fokupers, Natalia de Jesus reafirma ida-ne’e ba Jornalista sira,Tersa-feira (20/08/24) iha Salaun Fokupers, Farol, Dili.
Desde inisiu estabelesimentu, Fokupers nia vizaun mak “ Feto Timor-Leste Moris iha Dame iha uma laran, komunidade no nasaun, ne’ebé respeita igualidade jéneru.” No nia misaun mak “ Hapara Violénsia hahu hósi nivel individu, uma laran to’o nivel instituisional nian liu hósi movimentu hodi hakbi’it feto iha aspektu hotu-hotu ho servisu integradu.”
Nune’e feto no mane iha konsiénsia, kompriensaun no kapasidade atu sai hósi problema injustisa no desigualidade jéneru.
Natalia de Jesus dehan tan, iha sosiedade nia leet, Fokupers iha papel hare’e problema violénsia doméstika, violénsia bazeia ba jéneru (VBJ) iha Timor-Leste no buka dalan halo prevensaun iha nivel komunidade, familia no sosiedade.
“ Liu-liu atu asegura feto no labarik feto, livre hósi diskriminasaun, asédiu sexual, violasaun, torturasaun, lakon liberdade no vida, tambá violénsia, ” Diretora Interina Fokupers, Natalia de Jesus hateten.
Tuir Fokupers, tinan sira ikus publikasaun kona-ba feto no labarik feto barak mák sai vítima hanésan hósi aktu asédiu sexuál, violénsia fiziku, violénsia psikolojiko, violénsia ekonómika no omesidiu agravadu no mós violénsia sira seluk, sai bebeik kontiudu publikasuan meius komunikasaun social no midia social.
Aktu violensia ne’e, aparese iha munisipiu sira Likisa, Baucau, Ainaro, Bobonaro (Batugade, Atabae, Kailaku), Same no Dili hanesan Bebonuk, Comoro, Rai Kotu, no ikus akontese iha merkadu Taibesi.
Relatóriu Judicial System Monitoring Programa (JSMP) tinan 2022 konfirma, entre tinan 2020 to’o 2022, kazu VBJ okupa fatin aas liu entre 71% to’o 75% hosi totál kazu krime ne’ebe JSMP monitoriza iha tribunal sira.
Fokupers rejista mos 95% sobrevivente husi violensia domestika, maioria hela iha Uma Mahon Fokupers tamba tauk, la seguru no trauma. “ Faktu ne’e hatudu katak VBJ reprezenta persentajen boot liu iha sistema justisa formál Timor nian, maibé to’o ohin loron, instituisaun estadu, partikularmente setor justisa sira, la hatudu esforsu no halo ezersisiu ho vizaun institusionál ida klaru, atu responde realidade hirak- ne’e,” nia dehan.
Fokupers lamenta no kondena maka’as kualker aktu violénsia sira, nu’udar siklu violénsia ne’ebé kuntinua, tambá implementasaun Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKVD) No.7/2010, seidaúk másimu. No maske iha politika no inisiativa oioin, maibe sei iha de’it nível serimonial. Tanba-ne’e Fokupers hakarak apela no ezije ba entidades no autoridade relevantes sira hotu :
Parlamentu Nasional : Tenki asegura alokasaun orsamentu sensivél ba jéneru iha Orsamentu Jeral do Estado iha Linas Miniteriu Xave sira ba implementasaun Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKVD) no Planu Asaun Nasional Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN VBJ) 2022-2032 no halo fiskalizasaun ho rigorozu ba ninia implementasaun programa sira.
Igreja Katólika no Konfisaun Reliojiozu : Presiza haforsa liú tan formasaun ba kazál pre-matrimoniu ba komunidae em jeral, túir prinsipiu no valores relijiaun idak-idak, promove paz no respeita Direitus Umanus no hakribi violénsia.
Orgaun Judisiáriu : Implementa Lei Kontra Violénsia Domestika (LKVD) no lei sira selük, ne’ebé relasiona ho aktu krime ho rigorozu. Tenki aplika duni túir normas judisiál, neʼebé iha ona no avalia regularmente tendénsia krime sira ne’ebé julga iha tribunál no pena neʼebé aplika ba (kondenadu) sira. Ida-ne’e esensiál tebes atu asegura katak sistema legál/juridiku funsiona hodi garante protesaun adekuda ba vitima sira no prevene krime seluk akontese iha futuru
Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) : Tenki halo atuasaun imediata ba krime publiku túir lei haruka no kna’ar PNTL nian ho seriridade.
Sekretária Estadu ba Igualidade (SEI) : Atú haluan no haforsa liután sosializasaun ba Lei sira neʼebé liga ho Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ), hódi abranje ba komunidade iha territoriu tomak, ho kordenasaun besik liu tan ho sosiedade sivil, hodi muda norma sosiál sira ,ne’ebé kuntinua haforsa imbalansu poder no dizigualdade iha sosiedade.
Ministeriu Xáve sira : Nu’udar implementadór Lei Kontra Violénsia Doméstika no Planu Asaun Nasional Violénsia Bazeía ba Jéneru, atu tau iha Planu Asaun Anuál tinan 2025 nian, liuhusi alokasaun Orsamentu Jeral do Estadu ba dezempeña funsaun iha prevensaun no responde ba Violénsia Bazeia ba Jéneru.
Provedór Direitus Humanos no Justiça (PDHJ) : Asegura implementasaun Lei liuhusi monitorizasaun ba lei sira Manuais, Regulamentu sira nia implemtasaun ho efikas tuir prinsipiu DH no Boa Governasaun.
Organizasaun sosiedade sivil : Haforsa rede advokasia iha prevensaun, protesaun no prestasaun servisu iha akompañamentu ba Vitima Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) iha territoriu tomak.
Lideransa komunitariu : Atu garante katak, komunidade sira hotu bele iha konsiensia atu prevene violénsia hasoru feto iha komunidade no hala’o kana’ar hódi responde ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) túir lei haruka.
Iha parte seluk, Fokupers apresia Prezidente Repúblika ne’ebe kondena ona aktu violénsía doméstika, neʼebé akontese iha fatin públiku merkadu Taibessi, Dili, no mos violénsia hasoru feto sira seluk.
Fokupers mos husu Prezidente Repúblika hodi kontinua superviziona servisu instituisaun relevante sira, sistema judisal sira iha kombate, prevene no responde ba Violénsia Hasoru Feto no violensia domestika. (*)